Repetitori, simpleksi i način rada

Radio-komunikacije se kvalitetnim prenosom danas održavaju uglavnom na UKT opsezima i primjenom frekventne modulacije (FM-a). Pošto se UKT talasi prostiru pravolinijski, slično svjetlosti, domet je ograničen zakrivljenošću Zemlje i prirodnim preprekama. Zato se na UKT opsezima mogu ostvarivati samo veze gdje postoji optička vidljivost između prijemne i predajne antene. Takve veze između dva ili više učesnika na UKT frekvencijama nazivamo SIMPLEKSNIM vezama, a kanale SIMPLEKS kanalima (eng. SIMPLEX). Da bi se ipak i na UKT  svakodnevno mogle održavati veze srednjeg dometa, do nekoliko stotina km i kada nema uslova optičke vidljivosti, koriste se repetitori, radio-uređaji koji omogućavaju održavanje veza između učesnika koji nemaju direktnu optičku vidljivost. Repetitori se obično postavljaju na visoke planinske vrhove i druge dominantne kote u svom okruženju (tornjevi, vodotornjevi, neboderi,…).

Repetitor je automatska radio-stanica kod koje istovremeno rade  prijemnik (RX) i predajnik (TX). Signal koji primi prijemnik repetitora na nekoj frekvenciji F1( npr. 145.050Mhz)  i koji ima nivo signala na ulazu prijemnika od 0.15- 100-njak µV (mikrovolti) obrado se u prijemniku i kao audio signal  prosljedi se u predajnik gdje se ponovo iz audio obrađuje u FM signal,  pojača i ponovo emituje na nekoj frekvenciji F2 (npr. 145.650MHz) sa nivoom od nekoliko desetaka V (volti). Predajna frekvencija repetitora F2 je veća od prijemne F1 za 600 KHz (0.6MHz) na VHF, tj. na 145MHz, a 1.6 ili 7.6MHz na UHF, tj. 430MHz opsegu. Ovaj pomak između prijemne i  predajne frekvencije u praksi se zove šiftom (eng. SHIFT). Kako se za kanal repetitora uzima njegova predajna frekvencija, tj. prijemna frekvencija korisnika,  šift ima negativan predznak (-), tj. -600kHz, tj. -1.6 , -7.6MHz.  Kako je unazad nekoliko godina u BiH amaterima dodijeljen kompletan opeg od 430-440 MHz, umjesto dotadašnjeg 432-438MHz, stvorili su se uslovi za prelazak na repeitorske kanale sa šiftom od -7.6MHz.

Kao što je već pomenuto repetitori su automatske stanice, a to znači da signal iz prijemnika upravlja predajom repetitora. Znači, ono što operator radi pritiskanjem dugmeta PTT (eng. Push To Talk) na mikrofonu radio-stanice, to kod repetitora obavlja sam signal iz prijemnika. Taj sklop u repetitoru ima i stručni naziv COR (Carrier Operated Relay). U sklopu COR-a je i zadrška predaje repetitora. Šta to znači? Ukratko, kada se na prijemniku pojavi signal taj signal aktivira predajnik sa kašnjenjem od nekoliko desetaka ms( milisekundi) i predajnik ostaje aktivan sve dok je prisutan nosilac FM signala na prijemniku repetitora. Ipak, kada nestane signala na prijemniku predajnik ostaje aktivan još neko vrijeme, obično 0.5-2 sekunda i nakon toga se i on isključuje. Ova zadrška je od velike pomoći operatoru da  bez drugih učesnika sazna da li aktivira  signalom svoje stanice neki repetitor i da vidi (izmjeri)  nivo prijemnog signala repetitora na svojoj mikrolokaciji u međuvremenu dok  se predajnik repetitora ne isključi. Ovo je objašnjenje rada repetitora sa otvorenim skvelčom (eng. Squelch), tj. upravljanje samim talasom nosiocem. U novije vrijeme, a od 2014. godine to je obaveza za sve repetitore, umjesto otvorenog skvelča za aktiviranje repetitora koristi se subtonska ili PL (CTCSS) zaštita. Šta je to PL (CTCSS) ? PL ili subton je stalni ton niske frekvencije koji je tačno definisan , pogledaj tabelu u prilogu, i on se emituje iz stanice korisnika zajedno sa modulacijom. U pitanju su tonovi iz donjeg dijela audio spektra koji se inače filtriranjem guše na strani prijemnika tako da ih iako su u audio spektru ne čujemo na prijemnoj strani. Prijemnik repetitora, ako prepozna taj ton, aktivira predajnik i time repetitor postaje aktivan. Ukoliko repetitor primi signal bez PL tona ili sa neodgovarajućim  PL tonom ostaje isključen, a samim tim repetitor ostaje neaktivan. PL ton je od velike koristi u sredinama gdje na istom kanalu radi više repetitora, pa se uz pomoć različitih PL tonova postiže selektivni rad preko samo određnog repetitora. Pored PL ili CTCSS, zavisi kako ga ko naziva, postoje još neki standardi koji se ne koriste u amaterskoj praksi, a takav je npr DPL (eng. Digital Privat Line) sistem....

FM djelovi opsega su kanalisani i za nazivnu frekvenciju nekog kanala uzima se centralna frekvencija nosećeg talasa bez modulacije. Prema starijoj podjeli simpleksni i repetitorski kanali se razlikuju za 25 KHz, a po novoj razmak kanala je 12.5kHz. Ovaj razmak između centralnih frekvencija dva susjedna kanala nazivamo korakom kanala ili poznatiji izraz je engleski STEP. Simpleksni kanali se označavaju slovom S i dvocifrenim brojem, a repetitorski se označavaju slovom R i brojem 0-7 koji označava kanal (R0, R1, R2…R7) , a prema novoj podjeli  kanali  sa međusobnim razmakom 12.5 KHz  označavaju se sa RV i dvocifrenim brojem na 2m bandu i RU i trocifrenim brojem na 70cm bndu, npr.    RV46, RV47...RV63, RU692, RU700…). Pregled simpleksnih i repetitorskih kanala je vidljiv u tabelama.

Repetitorski kanali na 145 MHz

Simpleksni kanali na 145 MHz

Standardne PL (CTCSS) frekvencije

Da bi korisnik repetitora mogao da zna koji repetitor aktivira ili koristi  u repetitore se ugrđuju automatski CW identifikatori,  u novije vrijeme i govorni identifikatori, koji povremeno kucaju telegrafijom svoj pozivni znak , a poneki i QTH locator ili eituju govornu poruku sa podacima o repetitoru.

Pravilo 92/2020 o radio-amaterskoj službi u BiH sadrži sledeće odredbe koje se odnose na repetitore:

Član 2. (Definicije)
p)Radioamaterski repetitor-fiksna stanica u mobilnoj službi je stanica bez posade, koja se koristi u opsegu namijenjenom za radioamatersku službu, za reemitiranje poruka ili emitiranje automatski generisane poruke, a za čiji sadržaj je odgovoran izvor koji emitira poruku. Repetitor ima pravo na zaštitu od štetnih smetnji;
r)Prenosivi radioamaterski repetitor-repetitor koji nema unaprijed poznato mjesto postavljanja

Član 11.(Repetitor)
(1)Za stavljanje u rad radioamaterskog repetitora neophodno je prethodno pribavljanje odgovarajućeg znaka identifikacije i pripadne dozvole.
(2)Prenosivi radioamaterski repetitor nema pravo na zaštitu od štetnih smetnji i ne smije uzrokovati štetne smetnje postojećim korisnicima. Stavljanje u rad ovog repetitora zahtijeva prethodnu registraciju.
(3)Nosilac dozvole za repetitor je odgovoran za tehničku ispravnost repetitora i prateće opreme i pravilnu identifikaciju emisije dodijeljenim znakom, a nije odgovoran za sadržaj pojedinačnih radioemisija.
(4)Radioamaterski repetitor mora se identificirati dodijeljenim znakom, na početku emisije, a najmanje jednom u 15 minuta

Prema kategoriji značaja repetitorska mreža u vlasništvu Saveza radio-amatera republike Srpske i klubova  se dijeli
- Magistralne repetitori, koji su namjenjeni da pokrivaju određene magistralne auto puteve. Ovi repetitori su u nadležnosti Saveza.
- Lokalni repetitori, koji su namjenjeni da pokrivaju gradska područja i oni su obično u nadležnosti lokalnih radio-klubova.

Na području Republike Srpske , a u nadležnosti Saveza radio-amatera Republike Srpske se nalaze šest VHF magistralnih  repetitora i to:
- R2 koji je lociran na Leotaru kod Trebinja, znak identifikacije E79VTB
- R5 koji je lociran na Kmuru kod Foče, znak identifikacije E79VFO
- R7 koji je lociran na Trebeviću kod I.Sarajeva, znak identifikacije E79VIS
- RV46 koji je lociran na Velikom Žepu kod Han Pijeska, znak identifikacije E79VHP
- R6 koji je lociran na Trebavi kod Doboja, znak identifikacije E79VDO i
- R5 koji je lociran na Kozari  kod Prijedora, znak identifikacije E79VBL.